Glavni Izbornik

Članak iz večernjeg lista PDF Ispis E-mail
Autor branko   
Utorak, 10 Kolovoz 2010 20:45

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA NAPRAVILA IZRAČUN PENALIZACIJE:

Za prijevremeno umirovljenje država će uzimati trećinu mirovine

Radnici biraju manje zlo, jer je i prijevremena mirovina bolja od otkaza i naknade za nezaposlene.

 

Iako cijela Europska unija izjednačava dob za odlazak u mirovinu muškaraca i žena, u Hrvatskoj je izmjena zakona izazvala žestoke reakcije oporbe. U trideset stranica Nacrta prijedloga izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju postoji i mnogo veća nepravda – kažnjavanje prijevremenog odlaska u mirovinu.

Dva primjera

U zakonu piše da će se prijevremeno umirovljenje kažnjavati s najviše 20,4 posto manjom mirovinom doživotno, Hrvatska stranka umirovljenika napravila je izračun i dokazala da je maksimalna penalizacija veća više od 10 postotnih poena.

>>Izračun penalizacije koji je napravio HSU

Uzeli su dva primjera, muškarca i ženu, koji su cijeli svoj radni vijek, muškarac 40, a žena 35 godina, primali prosječnu plaću. Prema njihovim izračunima, prema aktualnoj maksimalnoj penalizaciji od devet posto, oni su primali petinu manju mirovinu nego da su radili do starosne mirovine. Muškarac s prosječnim primanjima, pokazao je izračun, primao bi starosnu mirovinu od 2334,80 kuna, a umjesto toga prima 1859,08 kuna prijevremene mirovine. Razlika je 475,72 kuna, ili 20,37 posto (umjesto nominalnih devet posto). S istim primanjima odlazak u prijevremenu mirovinu poslije 1. listopada kažnjavat će se sa 708,61 kuna. To znači da će prijevremena mirovina biti čak 30,35 posto manja od pune starosne mirovine. Brojke za ženu s prosječnom plaćom još su lošije: njezina bi puna starosna mirovina iznosila 2042,95 kuna, a prijevremena po sadašnjem izračunu za 449,45 kuna (22 posto) manje. Novi izračun i veća penalizacija umjesto 20,4 posto na papiru, ženi s prosječnom plaćom uzima 31,77 posto, ili 649,07 kuna, pa prijevremena mirovina iznosi tek 1393,88 kuna.

Kad je riječ o prijevremenim mirovinama, radnike, buduće umirovljenike, u Hrvatskoj malo se pita. Uglavnom, kažu u sindikatima, biraju prijevremeno umirovljenje jer je i znatno umanjena mirovina manje zlo od smanjene naknade za nezaposlenost. Zanemariv broj radnika u Hrvatskoj odlučuje se za prijevremeno umirovljenje iz hira jer im se ne da raditi ili poslije svega žele malo uživati.

Pakleni kolovoz i rujan

– HSU je odlučno protiv povećanja postotka smanjenja prijevremenih mirovina, jer su ti radnici već kažnjeni gubitkom radnih mjesta, jer to nije većinom njihov osobni izbor. Nedopustivo je, nesocijalno i ustavno upitno oduzimanje dijela onoga što je pošteno zarađeno u radnom vijeku, posebno ne doživotno, kako ima sadašnjih 93.574 korisnika prijevremene mirovine – kazala je glasnogovornica HSU Branka Valentić.

Unatoč svim nepogodnostima ovakva umirovljenja, u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje očekuju pakleni kolovoz i rujan, jer osim što se očekuje povećan broj zahtjeva, manje je službenika na šalterima zbog godišnjih odmora. U konačnici, trend masovnog odlaska u prijevremenu mirovinu, nakon rekordnog prvog polugodišta nastavit će se, zasigurno, do posljednjeg dana rujna.

Kronologija mirovinske reforme

do 31.12.1998.
maksimalna penalizacija iznosila je 6,65 posto za maksimalno pet godina raniji odlazak u mirovinu i ukidala se kada je umirovljenik navršio godine života potrebne za punu starosnu mirovinu

1.1.1999. - 31.1.2007.
maksimalna penalizacija iznosila je 20,4 posto za pet godina ranije umirovljenje. Umanjenje se ne ukida kad umirovljenik navrši godine za punu starosnu mirovinu.

od 1.1.2008.
na zahtjev tada koalicijskog HSU penalizacija je smanjena na najviše devet posto za pet godina raniji odlazak u mirovinu. Ta formula na snazi je do 1. listopada ove godine

od 1.10.2010.
vraća se penalizacija od 20,4 % za pet godina ranije umirovljenje, a za isti se postotak nagrađuje ostanak na poslu pošto se ispune uvjeti za punu starosnu mirovinu

Ažurirano Utorak, 10 Kolovoz 2010 20:48
 

Anketa

Da li ste zadovoljni Parlamentarnim Izborima
 

Recepti

Punjena pizza s nadjevom od mozzarelle i šunke

Tijesto:
350 g glatkog brašna
25 g svježeg kvasca
malo soli
4 žlice ulja
mlaka voda po potrebi
Nadjev:
200 g obranog svježeg sira
1 jaje
50 g ribanog parmezana                                                                                                         7
malo soli i svježe mljevenog papra
100 g kuhane šunke
100 g mozarelle
4 velike, zelene masline
malo maslinovog ulja
papir za pečenje

U 1 dl mlake vode rastopite kvasac. Na radnu površinu stavite prosijano brašno pa u sredini udubite jamicu. U nju ulijte tekući kvasac i umijesite ga s malo okolnog brašna. Neka malo nabuja, a tada dodajte još malo vode, ulje i sol pa od svih sastojaka umijesite glatko tijesto. Ostavite ga da se diže 20 minuta dok ne udvostruči volumen. U zdjeli zgnječite svježi sir, primiješajte mu jaje i parmezan te sol i papar. Dobro izmiješajte nadjev da se svi sastojci povežu. Šunku narežite na trake, a mozarellu na kockice (vidi sliku). Pećnicu ugrijte na 200°C. Nadjevu pridodajte narezanu šunku i mozarellu pa ga još jednom dobro izmiješajte. Na radnoj podlozi posutoj brašnom tijesto razdijelite na dva dijela i svaki tanko razvucite valjkom. Od tijesta izrežite po dva okrugla lista, promjera oko 20 cm. U sredinu svakog kruga stavite četvrtinu nadjeva i maslinu bez koštice. Rubove tijesta premažite vodom ili bjelanjkom pa krug preklopite u oblik polumjeseca i vilicom čvrsto pritisnite njegove rubove (vidi sliku). Četiri punjena jastučića složite na lim obložen papirom, premažite ih uljem i ispecite u toploj pećnici (20 minuta).