Glavni Izbornik
| Zašto reći DA Europi? Govor Silvana Hrelje u Saboru |
 |
 |
 |
| Autor branko |
| Subota, 21 Siječanj 2012 11:59 |
 Uoči referenduma na kojem će hrvatski građani odlučiti žele li u potpunosti prihvatiti europski put, donosimo govor predsjednika HSU, Silvana Hrelje pred hrvatskim parlamentom. Prije nekoliko dana imao sam čast sudjelovati u organizaciji sastanka svih predstavnika hrvatskih umirovljeničkih udruga s predstavnicima Vlade Republike Hrvatske i njihovom prvom susretu s novim premijerom Zoranom Milanovićem. Jedna od osnovnih poruka s tog sastanka svakako se odnosila na činjenicu da su umirovljenici, koji, mislim da je to uvijek potrebno naglasiti, u Hrvatskoj čine uistinu respektabilnu populaciju jer ih ima više od milijun i dvjesta tisuća, kroz svoje udruge dali nedvosmislenu potporu ulaske Hrvatske u zajednicu europskih zemalja. Dapače, prema nekim istraživanjima, iako to na prvi pogled može djelovati neobično jer se promjene obično dovode u vezu s mlađim generacijama, upravo su umirovljenici u najvećem postotku opredijeljeni za europski put Hrvatske. Ako pretpostavimo da godine, uz sve ono loše, donose ipak i nešto dobro, a to je mudrost, čini se da su upravo umirovljenici zahvaljujući mudrosti veoma odgovorno pojmili važnost ove odluke. Mnogi od njih, kao što, ako se sjećate kaže Boris Dvornik u Velom mistu, su, iako su rođeni u ovoj zemlji tijekom života promijenili nekoliko država, bez da ih je o tome itko išta pitao, bez da se to događalo njihovom voljom. Ovo je, zapravo, na određeni način prvi put da će te ljude itko pitati u kojoj zemlji žele živjeti, ako ne računamo referendum o hrvatskoj neovisnosti. Što se tiče beneficija koje će Unija donijeti hrvatskim umirovljenicima, one se uglavnom ne razlikuju od beneficija koje će od Unije imati svi ostali građani. Dapače, umirovljenici će, na žalost, kraće uživati u plodovima svoje odluke, no, njihova je odgovornost i u tome da imaju pravo birati za svoje potomke, koji neće morati, ako u potrazi za poslom budu napuštali Hrvatsku kao što su to u nemalom broju činili njihovi roditelji i djedovi i bake, prelaziti državnu granicu. Što se tiče produljenja radnog vijeka za one koji će tek otići u mirovinu, sve je manje-više poznato i rečeno. Radit ćemo duže, jer se tako radi u Europi, a vjerujem da se će i prosječan životni vijek našeg stanovništva približavati onom u razvijenijim državama EU. Sada to još uvijek nije tako, i očekivano trajanje života u Hrvatskoj je 76,3 godina, pri čemu za muškarce 72,9 godina, a za žene 79,6 godina. Ta je brojka u razvijenijim zemljama za nekoliko godina viša. Primjerice, u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Švedskoj očekuje se prosječno doživljenje od 80 godina za muškarce i 85 za žene. Poznato je da je Hrvatska prihvaćanjem europskih standarda morala produžiti radni vijek svojim radnicima, no, jednako tako, to se neće dogoditi preko noći, pa će se izjednačavanje umirovljenja žena s muškarcima u 65. godini života odvijati sve do 2030. i to po tri mjeseca godišnje što je ispregovarano tijekom procesa usuglašavanja stajališta i što se već provodi. Jedna od posebnih prednosti Europske unije a koja se tijesno tiče i brige o starijim građanima jest i socijalna politika. Europsko zakonodavstvo usmjereno je ka stvaranju jednakih mogućnosti za sve, uključujući zabranu diskriminacije po bilo kojoj osnovi, što naravno uključuje i dobnu osnovu, takozvani ageizam. Također, posebna se pozornost posvećuje cjeloživotnom učenju, što se podjednako tiče svih dobnih skupina, a europski fondovi potiču proširenje mreže socijalnih usluga za starije osobe i osobe s invaliditetom, kojih je, među umirovljenicima, očekivano, veliki broj. Kad je riječ o cjeloživotnom učenju, koje se u nas počelo spominjati tek posljednjih godina, a koje u Europi i svijetu podrazumijeva obrazovanje do najzrelije dobi (dakle, uistinu uključuje i umirovljenike), važno je reći da će hrvatski državljani nakon pristupanja moći imati potpuno iste uvjete na svim učilištima kao i svi ostali građani. I to, bez obzira radi li se o studiranju ili usavršavanju što podrazumijeva i moguće prekvalifikacije. Značajni benefiti za umirovljenike vezani uz ulazak Hrvatske u Uniju leže i u zaštiti interesa potrošača, kao i nadzoru nad ostvarivanjem ciljeva zdravstvene politike. Regulacija i nadzor zašite potrošača omogućit će veći stupanj sigurnosti proizvoda, bolju zaštitu zdravlja kao i opće povećanje kvalitete života. Time bi se trebali i smanjiti izdaci za liječenje bolesti uzrokovanih korištenjem nesigurnih proizvoda o kojima često čitamo u medijima i kojima su, najčešće zbog činjenice da je obično riječ o jeftinim proizvodima sumnjive kvalitete i porijekla upravo najviše, zbog slabog imovinskog stanja, izloženi upravo umirovljenici. Od posebnog interesa za hrvatske umirovljenike je i uređenje dostupnosti lijekova na hrvatskom tržištu. Valja naglasiti da je za stavljanje gotovih lijekova u promet prema europskim propisima, za lijekove koji su registrirani u Hrvatskoj, osigurano prijelazno razdoblje od četiri godine od pristupanja Uniji. Kao zastupnik Stranke koja u žiži svog interesa osim minulog ima i sadašnji rad, rekao bih i nekoliko riječi o promjenama koje u tom smislu donosi pristupanje velikoj europskoj zajednici. To se u prvom redu odnosi na slobodu kretanja radnika, te pravo na zapošljavanje kao i boravak tijekom zaposlenja u nekoj drugoj članici Europske unije. Za radnike migrante i članove njihovih obitelji, što je iznimno važno, to uz ostalo podrazumijeva i područje potpune socijalne sigurnosti. Dakle, zdravstveno osiguranje, mirovinsko osiguranje, osiguranje za slučaj nezaposlenosti i prava na obiteljska davanja. To praktičnim jezikom znači da će se hrvatski građani moći slobodno zaposliti u zemljama Unije bez posebnih odobrenja ili radnih dozvola, osim u onim zemljama koje odluče zadržati postojeća ograničenja što je u najgorem slučaju moguće učiniti na sedam godina. Važno je i to da tada, i Hrvatska zadržava pravo primijeniti jednaka ograničenja za radnike iz drugih država, odnosno države koje je zadržala ograničenje. Radnik koji preseli u drugu zemlju nakon ulaska u EU, imat će sva radna i socijalna prava kao i porezne olakšice kakve imaju svi drugi građani te države. za vrijeme dok je tamo u radnom odnosu. Hrvatski građani trebaju znati da socijalna politika Europske unije teži postizanju visoke stope zaposlenosti te sigurnih i održivih prihoda. To, između ostaloga, znači, i da su prava radnika u slučajevima kolektivnih viškova, stečajeva i preseljenja poslovanja, kao i prava o sigurnosti na radu i zaštiti zdravlja, strogo određena i zaštićena. Ako se govori o priljevu radne snage iz trećih zemalja, čime su nas u posljednje vrijeme plašili euroskeptici, važno je znati da će sustav radnih dozvola, koje imamo sada, ostati na snazi, čime će se priljev radne snage u potpunosti regulirati kao i do sada i držati pod kontrolom. S obzirom na specifičnu ulogu Hrvatske stranke umirovljenika u Hrvatskom saboru, orijentirao sam se samo na one teme koje su od najužeg značaja za umirovljenike i radnike. Naravno da to nije sve, a osobitu pažnju treba posvetiti činjenici bolje zaštiti ljudskih prava na svim razinama, što je iznimno značajno s obzirom na to da su prava umirovljenika u ovoj zemlji više puta bila ozbiljno ugrožena. To je nesumnjivo civilizacijski doseg koji jamči ulazak u Europsku uniju. |
| Ažurirano Subota, 21 Siječanj 2012 12:02 |
Anketa
Recepti
| Ploške s kremom od kestena i čokolade |
2,5 dl mlijeka
Za močenje piškota pomiješajte mlijeko s rumom. Za kremu od kestena glatko izmiješajte protisnuti kesten, dodajte mu šećer u prahu, rum i vanilin šećer. Omekšanu želatinu ocijedite i otopite u žlici vruće vode. Izlupajte 2,5 dl slatkog vrhnja u čvrsti šlag, zatim ga zajedno sa želatinom umiješajte u kremu od kestena. Duguljasti, uski kalup obložite prozirnom folijom pa na dno složite red namočenih piškota, premažite ih marmeladom i kremom od kestena. Ovaj raspored ponovite još jednom, a završite redom namočenih piškota (vidi sliku). Tako napunjen kalup ostavite u hladnjaku 3 sata. Za parišku kremu usitnite čokoladu. Uz stalno miješanje zakuhajte slatko vrhnje sa sjeckanom čokoladom. Dolijte konjak. Tekućinu ohladite i pjenasto izlupajte mikserom. Ovom kremom napunite kalup (vidi sliku) te povrh složite još jednom red namočenih piškota. Kolač odložite još 2 sata u hladnjaku da se dobro stisne, zatim ga oprezno okrenite i izvadite iz kalupa. Odstranite foliju pa po vrhu pospite čokoladne strugotine, a uz rub sjeckane orahe.
|